Imotski svitnjak

Imotski-svitnjak.com
 
 
Super User

Super User

Nullam vel mi in eros venenatis commodo. Morbi quis sem at elit porttitor condimentum nec id risus. Mauris dictum luctus sodales.
Web URL: http://www.joomlart.com E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

U dalekom Požarevcu (jugoistočno od Beograda) 22. srpnja 1718. godine, nakon više od mjesec dana pregovaranja, sklopljen je mir između Mletačke republike i Habsburške monarhije s jedne i Osmanskog carstva s druge strane. Ovim događajem zaključeno je veliko poglavlje u povijesti Hrvatske, a posebno Dalmacije, s obzirom da je time završen posljednji rat koji je Prejasna Republika sv. Marka vodila s Osmanskim carstvom. Da bi pokazao svu raskoš i sjaj Venecije, mletački pregovarač Carlo Ruzzini stigao je na potpisivanje ugovora s tri kočije u koje je bilo upregnuto po šest konja. U pratnji su bili brojni plemići i sluge te postrojbe oklopnika.


Predstavnici i vojnici Habsburške imperije pristigli su gotovo ravno s bojišta, a ni osmanska strana nije zaostajala u svojem orijentalnom sjaju i raskoši. Potpisivanje mira, kakve li ironije, pozdravile su brojne topovske salve i tri tisuće plotuna iz pušaka.


 Osim zaraćenih strana pregovorima je prisustvovao i bivši engleski poslanik na carigradskoj Porti sir Robert Sutton koji je kao tumača (dragomana) dobio Luku Kirika, dubrovačkog konzula u Carigradu preko kojega je Republika sv. Vlaha dobivala prevažne informacije. Strepili su za svoju budućnost u događajima koji su tada oblikovali ovaj dio Europe ili kako kažu u jednom pismu Kiriku „…da od nas ne ostane samo ime da smo jednom bili Dubrovnik“.


U prvom članku mirovnog ugovora između Venecije i Osmanlija spominje se Imotski, malena utvrda negdje u krševitom zaleđu Dalmacije koju nitko od prije spomenutih sudionika ovih pregovora nije vidio. Granica koje će se tada uspostaviti oko tvrđave u polukrugu na udaljenosti od jednog sata hoda danas je onaj isti polukrug koji vidimo oko Imotskog na karti Republike Hrvatske. Neprirodno, nasilno i nepovratno tada je razdijeljen jedinstveni prostor stare Imote. Onom drugom dijelu, u današnjoj Hercegovini, Turci daju ime Bekiye-i Imotski – ostatak od Imotskog!
U narednim mjesecima potegnut će se ova crta i u prostoru. Počelo se s time već u prosincu 1718. godine kada su se sastali dalmatinski providur i budući dužd Alvise Mocenigo i Mehmed efendija Šaba.


 Manje od godinu dana prije ovih događaja u Požarevcu, točnije s 1. Na 2. kolovoz 1717. godine, iz imotske tvrđave „Topane“ Turci su se, nakon kratke ali žestoke opsade, povukli prema Ljubuškom. Slijedećeg jutra na blagdan Porcijunkule - Gospe od Anđela - na poseban način povezane s franjevačkim redom, legendarni fra Stipan Vrljić slavio je u tvrđavi svečani Te Deum. Gotovo istog časa taj je čovjek, s nemjerljivim zaslugama za povijest ovog kraja, započeo s gradnjom crkvice u tvrđavi, prve koju je grad vidio nakon više od 200 godina osmanske vlasti. Ubrzo će se krenuti i s gradnjom župne crkve sv. Frane i imotskog samostana. A između tvrđave i samostana razvit će se u narednim stoljećima grad - koji nas je ugostio ovih dana.


Ove godine, točnije 2. kolovoza, navršilo se točno 300 godina od oslobođenja Imotskog od turske vlasti. Osmanska vlast na ovim prostorima, odlazak Turaka, formiranje nove granice, povratak franjevaca u Imotski te niz drugih događaja obilježili su zauvijek prostor Imotske krajine te značajno utjecali na njen budući razvoj. Stoga su Grad Imotski, Franjevački samostan u Imotskom te Konzervatorski odjel u Imotskom pokrenuli inicijativu da se ova obljetnica dostojno obilježi. Ovaj znanstveni skup koji smo organizirali u suradnji sa splitskim i zagrebačkim Filozofskim fakultetom te isključivo uz nesebičnu financijsku pomoć Županije Splitsko dalmatinske, kruna je našeg zajedničkog rada. Skup se održava pod pokroviteljstvom Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti.
Posljednji ovakav skup dogodio se u imotskom Franjevačkom samostanu sada već davne 1988. godine, povodom 250. obljetnice osnivanja samostana.


U zborniku „Čuvari baštine“ posvećenom tome skupu, tada su na svjetlo dana izašli novi podaci i priče o gradu i Imotskoj krajini, i danas nezaobilazni za sve koji se bave poviješću i baštinom ovih prostora. Uvjereni smo da će tako biti i nakon ovog susreta. Govoreći iz perspektive nekoga tko se ovom gradu vraća iznova gotovosvakog jutra, iskreno mi je stalo da se u njemu osjećate dobrodošlo. Siguran sam da moje želje dijele i ostali koji su bili uključeni u organizaciju ovog susreta. Duboko vjerujem da ćete mu kroz predavanja koja ste pripremili, svatko na svoj originalan način, na toj dobrodošlici i zahvaliti.
 Jer ma koliko katkad bio teško razumljiv, Imotski je zahvalu zaslužio.

Ivan Alduk, Konzervatorski odjel u Imotskom


Program znanstvenog skupa
Srijeda, 4. listopada 2017.
dolazak sudionika

Četvrtak, 5. listopada 2017.
10:00 – 10:30, Otvaranje znanstvenog skupa, pozdravni govori (predstavnik HAZU, predstavnik Grada Imotskog, predstavnik samostana)
10:30 početak znanstvenog skupa
10:30 Ivan Alduk
Nova istraživanja imotskog srednjeg i ranog novog vijeka
10:50 Neven Isailović – Aleksandar Jakovljević
Distrikt i nahija Posušje (14.–16. stoljeće) – primjer povijesnog
diskontinuiteta
11:10 Pauza
11:30 Kornelija Jurin Starčević – Nenad Moačanin
Osmansko - turska vladavina u Imotskome i okolici: istraživački
izazovi
11:50 fra Jozo Grbavac
Pastoralna skrb za katolike u Imoti za vrijeme osmanske vlasti
12:10 Nikša Varezić
Sveta Stolica i prostor osmanskog Balkana tijekom ranog novog
vijeka: kontinuitet i promjene unutar kompleksne diplomatske
povijesti
12:30 Josip Vrandečić
Oslobođenje Imotskog u izvještajima Papinske nuncijature u Veneciji
12:50 Marko Rimac
Kad je i kako Imotski prešao pod mletačku vlast
13:10 Rasprava
13:45 – 15:30 Pauza za ručak
15:30 Nastavak znanstvenog skupa
15:30 Lovroka Čoralić – Maja Katušić
Vojnici iz Imotskog kraja u mletačkim prekomorskim kopnenim
postrojbama (18. stoljeće)
15:50 Ivan Botica
Hrvatskoćirilična pisma iz Imotske krajine makarskomu biskupu
16:10 Tomislava Bošnjak Botica
O govoru Imotske krajine u 18. st.
16:30 Marina Protrka Štimec
Hasanaginica u koricama Fortisova morlakizma/balkanizma
16:50 Rasprava
17:10 Pauza
17:30 Vlado Puljiz
Migracije u Imotskoj krajini - tristogodišnja povijest
17:50 Mladenko Domazet
Imotska krajina između ustaljenih tokova života i modernizacijskih
nastojanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća
18:10 Marko Rimac – Marko Trogrlić
Očekivana i neočekivana smrt u Imotskoj krajini za vrijeme
austrijske vladavine – ostavinski spisi i oporuke Kotarskog suda u
Imotskom
18:30 Radoslav Zaradić
Zlatno doba imotske privrede pred osvit suvremenog doba –
proizvodnja duhana 1884-1929
18:50 Rasprava

Petak, 6. listopada 2017.
9:30 Nastavak znanstvenog skupa
9:30 Darka Bilić
Palača mletačkih predstavnika u Imotskom prema arhivskim
dokumentima
9:50 Katarina Cvitanić, Maja Zelić
Stambeno-gospodarski sklop „Perinuša“ – uvod u istraživanje
10:10 Radoslav Tomić
Filippo Naldi i Imotski
10:30 Silvija Banić
Tekstilni i vezeni liturgijski predmeti iz 17. i 18. stoljeća u
Franjevačkom samostanu u Imotskom
10:50 Hana Breko-Kustura
Glazbeni kodeksi imotskog samostana
11:10 fra Stipica Grgat
Tko je skladao himnu Gospi od Anđela u Imotskom
11:30 Rasprava
12:30 Ručak - Izlet – Zajednička večera

Utorak, 18 Srpanj 2017 00:00

Klape Gospi od Anđela

Kada dobijem rijetku priliku uzeti u ruke tekst Maje Punoš Rebić, unaprijed znam da će među ispisanim riječima, redcima i pasusima odzvanjati anđeoske terce što su ostale upisane u dalmatinsku kolektivnu memoriju kao najvrjednije obilježje našeg bića, ali i najviši estetski kanon kojem svatko od nas teži, jer mu je kroz stoljeća postao imperativom, razlogom ali i modusom opstojnosti. 

Speleoronilačku Ekspediciju Crveno jezero 2017., organiziranu početkom svibnja 2017. godine kojom se ostvario projekt zarona do dna Crvenog jezera, iskoristili su hrvatski znanstvenici kako bi obavili do sada najopsežnije prirodoslovno istraživanje Crvenog jezera.

Stranica 1 od 7
Nalazite se ovdje: Naslovna Iz povijesti Super User