Imotski svitnjak

Imotski-svitnjak.com
 
 

Ponor pod Majića mlinicom Istaknuto

Post 17 Siječanj 2016 In Kamen By

Nakon članaka o Majića mlinici u župnom listu Runovići, a u jednom od njih je dr. sc. Vlade Puljiz spomenuo speleološke perspektive speleološkog objekta pod mlinicom, speleolozi Planinarskog društva Imotski su se spustili u ponor.


Uz speleologe su bili runovićki vlasnici mlinice Josip Bitanga Vidošušić te Miljenko Bitanga. Miljenkov je pokojni otac Slavo radio u mlinici do njenog zatvaranja i napuštanja 1970. godine.


Ideja  o izgradnji mlinice na ponoru, koji odvodnjava Imotsko-bekijsko polje, došla je od Ante Petrica, majstora s Posušja. On je u Runovićima gradio kuću Davidu i Stipi Bitangi. Za vrijeme velike vode, dok se nije moglo preko polja u Hercegovinu, išao  je obilazno preko Ploca i Drinovaca. Tom prilikom je uočio snažan vir kako guta vodu. Kako je i sam imao mlinicu na ponoru, predložio je izgradnju mlinice na tom mjestu. U to vrijeme mlinica je bila jako isplativa investicija. Bitange-Vidošušići predlažu partnerstvo svom rođaku Petru Majiću sa Sebišine te zajedno grade mlinicu na muši. Ante Petric je konstruirao i izgradio mlinove te kuću iznad mlinice. Planirana su tri mlina, međutim, treći nikad nije ugrađen. Josip se sjeća i posebno ističe mlin Opačak koji je, kako kaže, bolje mlio i više zarađivao.


1939. godine umire David Bitanga te dolazi do sudskog spora Majića i Bitanaga-Vidošušića oko vlasništva. Danas je mlinica zapuštena, zarasla u draču i kao kameni spomenik čuva uspomenu na bolja vremena.

Speleološka obilježja ponora


Speleološki objekt pod mlinicom je špilja kroz koju je  moguć prolazak i bez uporabe užadi. Prije izgradnje mlinice ponor je bio periodično  aktivan i to za velikih voda kada bi se Vrljika izlila iz korita i poplavila polje. Graditelji mlinice su prokopavanjem kanala i preusmjeravanjem dijela vode ponoru omogućili rad mlinice tijekom cijele godine. Kanal je trebalo redovito čistiti od mulja, granja i drugih naplavina.
Špilja/ponor je složene morfologije. Kanali su na nekim mjestima toliko suženi da krupniji speleolozi nisu mogli proći. U špilji ima i širih dionica te manjih dvorana. U objektu postoji i jedan okomiti kanal koji za speleologe, zbog nemogućnosti prolaska, završava nakon desetak metara dubine. Voda tim kanalom nastavlja svoj put dalje kroz podzemlje. Glavni vodoravni kanal špilje račva se u dva kraka na suprotne strane. Jedan dio kanala nije topografski snimljen zbog prisutnosti vode. Za topografsko snimanje ovog dijela trebat će čekati kraj ljeta ili početak jeseni.
Zbog prestanka rada mlinice špilja danas, kao i prije izgradnje, ima funkciju povremenog ponora koji guta vodu za plavljenja polja.
U objektu je planirano i postavljanje specijalnog CT diver uređaja koji bi pratio protok vode, PH vrijednost, temperaturu i druge parametre poniruće vode.


Tekst i foto: Branimir Jukić, prof.

Nalazite se ovdje: Naslovna Kamen Ponor pod Majića mlinicom