Imotski svitnjak

Imotski-svitnjak.com
 
 
Zanimljivosti
Super User

Super User

Nullam vel mi in eros venenatis commodo. Morbi quis sem at elit porttitor condimentum nec id risus. Mauris dictum luctus sodales.
Web URL: http://www.joomlart.com E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Četvrtak, 01 Veljača 2018 00:00

Nastavak istraživanja Crvenog jezera

Položajem u centralnom dijelu Dinarida, uza samu hrvatsko-hercegovačku granicu, Imotsko područje pripada Dinariku, duboko okršenoj tektonskoj cjelini Dinarida te srednje-dinarskoj biogeografskoj regiji s najvećom bioraznolikosti špiljskih organizama na svijetu. Znanstvena istraživanja krškog fenomena Crvenog jezera, započeta su još u prvoj polovici 19. stoljeća od strane austrijskih biologa, otkrićem i opisom nove vrste ribe, čuvene imotske gaovice (Delminichthys adspersus (Heckel 1843)), čime je Crveno jezero postalo tipsko nalazište (locus typicus; locus classicus). Tijekom 20. stoljeća Crveno jezero je značajnije istraživano u geomorfološkom i hidrološkom pogledu, dok su ostala znanstvena istraživanja obavljana sporadično, vezana uglavnom za speleološko-ronilačka i biološko-ekološka istraživanja.

U 21. stoljeću obavljeno je sustavno geomorfološko istraživanje od strane znanstvenika sa splitskog sveučilišta, kojim se po prvi puta znanstveno jasno definirala geomorfologija podvodnog dijela jezera te njegovi hidrološki aspekti. U svibnju 2017. godine, organizirana je međunarodna hrvatsko-francuska speleoronilačka ekspedicija Crveno jezero 2017, pri čemu je po prvi puta zaronjeno do dna jezera, a u sklopu ekspedicije provedena su sustavna znanstvena, prvenstveno biološka istraživanja. Trenutno su sakupljeni podaci u procesu obrade, a u pripremi su i opisi novih vrsta za znanost. Sažeta informacija o zadnjem istraživanju dostupna je na: http://adipa.hr/speleoronilacka-ekspedicija-crveno-jezero-2017

Crveno jezero je složen krški fenomen, dijelom potopljena jama s vertikalnom razlikom od -526,9 m. Površine je 2,7 ha, dok vodeni stupac varira od 232 do 315 m dubine, s dnom -4 m ispod razine mora i ukupne akumulacije vode do 8,24 milijuna m3. Nalazi se uz grad Imotski, Splitsko-Dalmatinska županija. Zaštićeno je 1964. godine kao geomorfološki spomenik prirode, a danas je dio ekološke mreže EU, Natura 2000 (HR2000934) kojime upravlja Javna ustanova Dalmatian Nature iz Splita. Crveno jezero je geomorfološki i hidrološki jedinstven i složen ekosustav koji obuhvaća kopnena krška staništa te slatkovodno jezersko stanište, koje u dubljim dijelovima prelazi u podzemno, špiljsko vodeno stanište, obilježeno nedostatkom svjetla, trajnom i stabilnom niskom temperaturom vode, međutim, povećanog vodenog tlaka.

Kroz provedbu Programa sustavnih interdisciplinarnih znanstvenih istraživanja, osmišljenih i provedenih kroz 3 godine, a koja bi uz Crveno jezero, obuhvatila i obližnja: Modro jezero, Izvorište Vrljike: Dva oka (Jezerine, Grbavčeva i Zdilarova jezera) te Lokvičićka jezera (Lokvičićko ili Mamića jezero, Knezovića jezero i Galipovac), mogu se očekivati iznimno zanimljivi rezultati na području: prirodnih, biotehničkih, tehničkih i humanističkih znanosti, a prvenstveno nove: geološke, geomorfološke, hidrološke, speleološke, fizikalno-kemijske, ekološke i biološke spoznaje. Kako bi istraživački tim bio što kvalitetniji, u njemu će sudjelovati istaknuti znanstvenici iz Hrvatske, ali i drugih europskih i neeuropskih država.

Sustavnim istraživanjem i razvojem metoda in situ, očekujemo brojna znanstvena otkrića, nove vrste za znanost te osmišljavanje i uspostavu trajnog monitoringa populacije ugrožene te europski i svjetski zaštićene imotske gaovice. Osnovni cilj je spoznaja svih elemenata ovog složenog geološko-hidrološko-ekološkog fenomena, kako bi njime mogli što kvalitetnije upravljati te kvalitetna prezentacija ostvarenih rezultata, kako kroz stručne i znanstvene radove, tako i kroz predavanja, izložbe, vizitor centar, te u konačnici održivo turističko i drugo korištenje. Temeljnu sintezu ćemo ostvariti i prezentirati u okviru popularno-stručne monografije Crveno jezero, planirane za ljeto 2019. godine.
 
B. CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Znanstvena područja:     Prirodne znanosti
Biotehničke znanosti
Tehničke znanosti
Humanističke znanosti
Interdisciplinarne prirodoslovne i ostale znanosti
B0. USPOSTAVA SUSTAVNOG TROGODIŠNJEG PROGRAMA ISTRAŽIVANJA
n    Izrada Programa trogodišnjih istraživanja 2018.-2020. godine
n    Organizacija ekspedicija svake pojedine godine istraživanja
B1. GEOMORFOLOŠKO-HIDROLOŠKA ISTRAŽIVANJA CRVENOG JEZERA
n    Geomorfološka istraživanja kao nadopuna osnovnog modela
n    Hidrološka istraživanja uz utvrđivanje hidroloških veza
B2. GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA CRVENOG JEZERA
n    Mineraloško-petrografska
n    Sedimentološka
B3. SPELEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA CRVENOG JEZERA
n    Speleološka istraživanja bočnih kaverni i špiljskih kanala
n    Speleoronilačka istraživanja potopljenih kanala
B4. ARHEOLOŠKO-POVIJESNA ISTRAŽIVANJA CRVENOG JEZERA
n    Izrada digitalne baze svih objavljenih referenci, karti i drugih tiskovina
n    Sustavno arheološko rekognosciranje područja Crvenog jezera
B5. ISTRAŽIVANJE FIZIKALNO-KEMIJSKIH ČIMBENIKA EKOSUSTAVA CRVENOG JEZERA
n    Fizikalno-kemijska analiza vode s površine, određenih dubina i dna
n    Analiza jezerskog supstrata s bokova i dna
B6. ANALIZA EKOLOŠKIH ČIMBENIKA EKOSUSTAVA CRVENOG JEZERA
n    Mikroklimatski čimbenici
n    Ekološki čimbenici
n    Kopnena staništa
n    Slatkovodna staništa
n    Špiljska staništa
n    Analiza ekosustava Crvenog jezera
n    Analiza biocenoza Crvenog jezera
B7. DEFINIRANJE BIORAZNOLIKOSTI EKOSUSTAVA CRVENOG JEZERA
n    Bioraznolikost bakterija
n    Bioraznolikost protista
n    Bioraznolikost algi
n    Bioraznolikost flore
n    Bioraznolikost gljiva
n    Bioraznolikost faune
B8. GENETIČKA ISTRAŽIVANJA I BARKODIRANJE
n    DNA barkodiranje vrsta
n    Genetika mozga riba
B9. ANALIZA PRILAGODBI ORGANIZAMA NA EKOSUSTAV CRVENOG JEZERA
n    Morfološko-anatomske prilagodbe i bionomija organizama obalnih staništa
n    Morfološko-anatomske prilagodbe i bionomija unutar populacije gaovica
B10. MONITORING UGROŽENIH VRSTA
n    Monitoring imotske gaovice (Delminichthys adspersus)
n    Monitoring ilirskog vijuna (Cobitis illyrica)
n    Uspostavljanje sustavnog i trajnog monitoringa Crvenog i Modrog jezera
B11. VIDEO DOKUMENTIRANJE EKSPEDICIJE
n    Kontinuirano video snimanje svih elemenata ekspedicije
 
C. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
C1. DNEVNA IZVJEŠĆA
Voditelji istraživanja svakodnevno predaju usmeno izvješće koordinatoru koji ga predaje vodstvu ekspedicije

C2. PRELIMINARNO IZVJEŠĆE EKSPEDICIJE
Po završetku ekspedicije koordinator s voditeljima priprema pismeno preliminarno izvješće koje predaje vodstvu ekspedicije u roku od mjesec dana

C3. FINALNO IZVJEŠĆE EKSPEDICIJE
Po obavljenoj determinaciji sakupljenog biološkog materijala i sintezi relevantnih podataka, formira se finalno izvješće i predaje vodstvu ekspedicije u roku od 6 mjeseci.
Izvješće sadrži prvu radnu listu organizama Crvenog jezera (Check list) koja će se nadalje sustavno nadopunjavati.

C4. INTERNETSKE OBJAVE I POPULARNI ČLANCI
Na osnovi ostvarenih rezultata objavljuju se internetske objave (web) kao i popularni članci koji populariziraju ekspediciju, njezine domete, ali i cijeli Imotski kraj.

C5. STRUČNI I ZNANSTVENI RADOVI
Na osnovi ostvarenih rezultata i prikupljenih podataka, pripremaju se i objavljuju stručni i znanstveni radovi, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu.

C6. MONOGRAFIJA
Na osnovi svih ostvarenih istraživanja, podataka i objavljenih referenci, priprema se i objavljuje sintetska popularno-stručna dvojezična publikacija Prirodoslovne vrijednosti Crvenog Jezera (Natural values of Red Lake). U Prilogu prijedlog projekta izrade Monografije.

C7. TURISTIČKI VODIČ
Na osnovi objavljene monografije slijedi izrada manjeg i jednostavnijeg višejezičnog turističkog vodiča po Crvenom i Modrom jezeru, koji može biti tiskovina i/li integralni vizualno-digitalni vodič s lokacijski postavljenim digitalnim komunikatorima.

C8. PREDAVANJA
Na osnovi postignutih rezultata i snimljenog materijala ekspedicija se prezentira kroz predavanja, kao samostalna ili u sklopu prezentacije Imotskog, Županije, Dalmacije, Hrvatske.

C9. IZLOŽBA CRVENO JEZERO
Na osnovi ostvarenih spoznaja, ostvarene fotodokumentacije i prikupljenih uzoraka, artefakata i drugih materijalnih predmeta ostvaruje se trajni postav izložbe Crveno jezero.

C10. IZRADA EDUKATIVNO-POPULARNOG FILMA
Na osnovi video snimanja ekspedicije izrađuje se edukativno-promotivni film.

C11. IZRADA SUVENIRA
Izrađuju se edukativno-promotivni suveniri. Motivi: geomorfološki prikaz, imotska gaovica…

C12. IDEJNO RJEŠENJE VIZITOR CENTRA CRVENO JEZERO
Kao završni element ekspedicije daje se i razrađuje idejno rješenje Vizitor centra Crveno jezero te elementarna metodika održivog korištenja, optimalnog vođenja i sigurnosti posjetitelja. 
D. ORGANIZACIJA EKSPEDICIJE
Organizacija Ekspedicija oslanja se na izrađen Program sustavnog trogodišnjeg istraživanja Crvenog jezera u razdoblju 2018.-2020. godine.
Organizacijski elementi svake pojedine Ekspedicije su: termin, trajanje, organizator, suorganizatori, pokrovitelji, organizacijski odbor, znanstveni odbor, voditelj, voditelji sekcija, suradničke udruge, sponzori, istraživači, struktura organizacije metodologija, struktura tehničko-istraživačkih timova, tehnička i materijalna podloga ekspedicije, financijska konstrukcija, komunikacija i drugo. U okviru ove prve Vizije razrađena je radna verzija samo dijela organizacijske strukture.

Termin:       rujan 2018. godine
Trajanje:    7 dana
Organizator:           ADIPA: Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne bioraznolikosti Hrvatske
Kontakt:        Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Suorganizatori:      Ronilački klub Crveno jezero, Imotski
Hrvatski institut za biološku raznolikost
Turistička zajednica Imotski

Pokrovitelji:           Javna ustanova Dalmatian Nature, Split
Grad Imotski
Turistička zajednica grada Imotskog
BIOTA j.d.o.o.

Tekst: Roman Ozimec; Foto: Florian Launette

Organizacijski odbor (abecednim redom):

RB

PREZIME Ime

Institucija/Udruga

1

GABELICA Ivan

JU Natura Dalmatica, Split

2

JALŽIĆ Branko

 

3

KOLOVRAT Luka

TZ Imotski

4

KOVAČ-KONRAD Petra

 

5

KUKAVICA Ante

RK Crveno jezero, Imotski

6

OZIMEC Roman

ADIPA

7

Swierczynski Frederic

FRA

8

TUCAK Perica

Grad Imotski

Srijeda, 13 Prosinac 2017 00:00

O Božiću 2017.

  Za Božić smo vas, dragi naši svitnjakovci, običavali darivati malom pričom koja ide uz prigodu radosnog kršćanskog   blagdana podsjećajući nas na nevinost djetinjstva i poruke koje ono nosi.  Ove godine su nas blještava Adventska slavlja po našim gradovima potpuno udaljila od značenja Božića, od malog Isusa kojega nigdje po tim okićenim trgovima nema, od našeg intimnog preispitivanja dobrog i zlog koje smo hoteći ili nehoteći učinili drugima, ili onoga što smo propustili učiniti za druge, poglavito potrebite.
 Skromnost, poniznost i suosjećanje su još uvijek vrline, ali i preduvjet da uzmognemo otvoriti srce Božjem djetešcu koje će nas uskoro pohoditi. Ono bi se sigurno radovalo kada bismo riječ Advent zamijenili s lijepom hrvatskom rječju Došašće koja sadrži sve ovo što se usput izgubilo po Adventskim sajmovima.


ŽELIMO VAM  SRETAN I RADOSTAN BOŽIĆ; ZDRAVLJA, VESELJA I OSOBNOG NAPRETKA U NOVOJ 2018.GODINI!


GLORIA IN EXCELSIS DEO!


Uredništvo Imotskog svitnjaka
Maja, Luka i Ivan

U dalekom Požarevcu (jugoistočno od Beograda) 22. srpnja 1718. godine, nakon više od mjesec dana pregovaranja, sklopljen je mir između Mletačke republike i Habsburške monarhije s jedne i Osmanskog carstva s druge strane. Ovim događajem zaključeno je veliko poglavlje u povijesti Hrvatske, a posebno Dalmacije, s obzirom da je time završen posljednji rat koji je Prejasna Republika sv. Marka vodila s Osmanskim carstvom. Da bi pokazao svu raskoš i sjaj Venecije, mletački pregovarač Carlo Ruzzini stigao je na potpisivanje ugovora s tri kočije u koje je bilo upregnuto po šest konja. U pratnji su bili brojni plemići i sluge te postrojbe oklopnika.


Predstavnici i vojnici Habsburške imperije pristigli su gotovo ravno s bojišta, a ni osmanska strana nije zaostajala u svojem orijentalnom sjaju i raskoši. Potpisivanje mira, kakve li ironije, pozdravile su brojne topovske salve i tri tisuće plotuna iz pušaka.


 Osim zaraćenih strana pregovorima je prisustvovao i bivši engleski poslanik na carigradskoj Porti sir Robert Sutton koji je kao tumača (dragomana) dobio Luku Kirika, dubrovačkog konzula u Carigradu preko kojega je Republika sv. Vlaha dobivala prevažne informacije. Strepili su za svoju budućnost u događajima koji su tada oblikovali ovaj dio Europe ili kako kažu u jednom pismu Kiriku „…da od nas ne ostane samo ime da smo jednom bili Dubrovnik“.


U prvom članku mirovnog ugovora između Venecije i Osmanlija spominje se Imotski, malena utvrda negdje u krševitom zaleđu Dalmacije koju nitko od prije spomenutih sudionika ovih pregovora nije vidio. Granica koje će se tada uspostaviti oko tvrđave u polukrugu na udaljenosti od jednog sata hoda danas je onaj isti polukrug koji vidimo oko Imotskog na karti Republike Hrvatske. Neprirodno, nasilno i nepovratno tada je razdijeljen jedinstveni prostor stare Imote. Onom drugom dijelu, u današnjoj Hercegovini, Turci daju ime Bekiye-i Imotski – ostatak od Imotskog!
U narednim mjesecima potegnut će se ova crta i u prostoru. Počelo se s time već u prosincu 1718. godine kada su se sastali dalmatinski providur i budući dužd Alvise Mocenigo i Mehmed efendija Šaba.


 Manje od godinu dana prije ovih događaja u Požarevcu, točnije s 1. Na 2. kolovoz 1717. godine, iz imotske tvrđave „Topane“ Turci su se, nakon kratke ali žestoke opsade, povukli prema Ljubuškom. Slijedećeg jutra na blagdan Porcijunkule - Gospe od Anđela - na poseban način povezane s franjevačkim redom, legendarni fra Stipan Vrljić slavio je u tvrđavi svečani Te Deum. Gotovo istog časa taj je čovjek, s nemjerljivim zaslugama za povijest ovog kraja, započeo s gradnjom crkvice u tvrđavi, prve koju je grad vidio nakon više od 200 godina osmanske vlasti. Ubrzo će se krenuti i s gradnjom župne crkve sv. Frane i imotskog samostana. A između tvrđave i samostana razvit će se u narednim stoljećima grad - koji nas je ugostio ovih dana.


Ove godine, točnije 2. kolovoza, navršilo se točno 300 godina od oslobođenja Imotskog od turske vlasti. Osmanska vlast na ovim prostorima, odlazak Turaka, formiranje nove granice, povratak franjevaca u Imotski te niz drugih događaja obilježili su zauvijek prostor Imotske krajine te značajno utjecali na njen budući razvoj. Stoga su Grad Imotski, Franjevački samostan u Imotskom te Konzervatorski odjel u Imotskom pokrenuli inicijativu da se ova obljetnica dostojno obilježi. Ovaj znanstveni skup koji smo organizirali u suradnji sa splitskim i zagrebačkim Filozofskim fakultetom te isključivo uz nesebičnu financijsku pomoć Županije Splitsko dalmatinske, kruna je našeg zajedničkog rada. Skup se održava pod pokroviteljstvom Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti.
Posljednji ovakav skup dogodio se u imotskom Franjevačkom samostanu sada već davne 1988. godine, povodom 250. obljetnice osnivanja samostana.


U zborniku „Čuvari baštine“ posvećenom tome skupu, tada su na svjetlo dana izašli novi podaci i priče o gradu i Imotskoj krajini, i danas nezaobilazni za sve koji se bave poviješću i baštinom ovih prostora. Uvjereni smo da će tako biti i nakon ovog susreta. Govoreći iz perspektive nekoga tko se ovom gradu vraća iznova gotovosvakog jutra, iskreno mi je stalo da se u njemu osjećate dobrodošlo. Siguran sam da moje želje dijele i ostali koji su bili uključeni u organizaciju ovog susreta. Duboko vjerujem da ćete mu kroz predavanja koja ste pripremili, svatko na svoj originalan način, na toj dobrodošlici i zahvaliti.
 Jer ma koliko katkad bio teško razumljiv, Imotski je zahvalu zaslužio.

Ivan Alduk, Konzervatorski odjel u Imotskom


Program znanstvenog skupa
Srijeda, 4. listopada 2017.
dolazak sudionika

Četvrtak, 5. listopada 2017.
10:00 – 10:30, Otvaranje znanstvenog skupa, pozdravni govori (predstavnik HAZU, predstavnik Grada Imotskog, predstavnik samostana)
10:30 početak znanstvenog skupa
10:30 Ivan Alduk
Nova istraživanja imotskog srednjeg i ranog novog vijeka
10:50 Neven Isailović – Aleksandar Jakovljević
Distrikt i nahija Posušje (14.–16. stoljeće) – primjer povijesnog
diskontinuiteta
11:10 Pauza
11:30 Kornelija Jurin Starčević – Nenad Moačanin
Osmansko - turska vladavina u Imotskome i okolici: istraživački
izazovi
11:50 fra Jozo Grbavac
Pastoralna skrb za katolike u Imoti za vrijeme osmanske vlasti
12:10 Nikša Varezić
Sveta Stolica i prostor osmanskog Balkana tijekom ranog novog
vijeka: kontinuitet i promjene unutar kompleksne diplomatske
povijesti
12:30 Josip Vrandečić
Oslobođenje Imotskog u izvještajima Papinske nuncijature u Veneciji
12:50 Marko Rimac
Kad je i kako Imotski prešao pod mletačku vlast
13:10 Rasprava
13:45 – 15:30 Pauza za ručak
15:30 Nastavak znanstvenog skupa
15:30 Lovroka Čoralić – Maja Katušić
Vojnici iz Imotskog kraja u mletačkim prekomorskim kopnenim
postrojbama (18. stoljeće)
15:50 Ivan Botica
Hrvatskoćirilična pisma iz Imotske krajine makarskomu biskupu
16:10 Tomislava Bošnjak Botica
O govoru Imotske krajine u 18. st.
16:30 Marina Protrka Štimec
Hasanaginica u koricama Fortisova morlakizma/balkanizma
16:50 Rasprava
17:10 Pauza
17:30 Vlado Puljiz
Migracije u Imotskoj krajini - tristogodišnja povijest
17:50 Mladenko Domazet
Imotska krajina između ustaljenih tokova života i modernizacijskih
nastojanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća
18:10 Marko Rimac – Marko Trogrlić
Očekivana i neočekivana smrt u Imotskoj krajini za vrijeme
austrijske vladavine – ostavinski spisi i oporuke Kotarskog suda u
Imotskom
18:30 Radoslav Zaradić
Zlatno doba imotske privrede pred osvit suvremenog doba –
proizvodnja duhana 1884-1929
18:50 Rasprava

Petak, 6. listopada 2017.
9:30 Nastavak znanstvenog skupa
9:30 Darka Bilić
Palača mletačkih predstavnika u Imotskom prema arhivskim
dokumentima
9:50 Katarina Cvitanić, Maja Zelić
Stambeno-gospodarski sklop „Perinuša“ – uvod u istraživanje
10:10 Radoslav Tomić
Filippo Naldi i Imotski
10:30 Silvija Banić
Tekstilni i vezeni liturgijski predmeti iz 17. i 18. stoljeća u
Franjevačkom samostanu u Imotskom
10:50 Hana Breko-Kustura
Glazbeni kodeksi imotskog samostana
11:10 fra Stipica Grgat
Tko je skladao himnu Gospi od Anđela u Imotskom
11:30 Rasprava
12:30 Ručak - Izlet – Zajednička večera

Stranica 1 od 8
Nalazite se ovdje: Naslovna Zanimljivosti Super User